Poslovne vesti - Hrvatska

Cijene struje najviše skočile na burzama u Hrvatskoj i Sloveniji

Nekoliko zemalja sada se suočava s energetskom krizom.

Cijene su bile najviše na burzama u Sloveniji i Hrvatskoj, dok su najniže zabilježene u Grčkoj i Bugarskoj. Najviša cijena u regiji, od 717 eura po MWh, zabilježena je na slovenskoj burzi BSP Southpool 3. kolovoza između 20:00 i 20:15, prema analizi Balkan Green Energy News.

Analiza je ispitala cijene na tržištu unaprijed (DAM) na sedam burzi jugoistočne Europe za razdoblje od 31. srpnja do 6. kolovoza, na temelju intervala od 15 minuta. U usporedbi s prethodnim tjednima, cijene su porasle u prosjeku za 50-100%.

Burze električne energije uključene u studiju bile su BSP Southpool (Slovenija), CROPEX (Hrvatska), HEnEx (Grčka), HUPX (Mađarska), IBEX (Bugarska), OPCOM (Rumunjska) i SEEPEX (Srbija). Deset najviših cijena rangirano je za svaku od sedam burzi.

3. i 4. kolovoza – prošlog ponedjeljka i utorka – zabilježena je najveća učestalost skokova cijena. Sveukupno, cijene su porasle za 50–100% u usporedbi s prethodnim tjednima.

Najviše cijene bile su koncentrirane u četiri 15-minutne vremenske jedinice tržišta (MTU): 19:30–19:45, 19:45–20:00, 20:00–20:15 i 20:15–20:30. Ovi intervali podudaraju se s padom proizvodnje solarne energije kako sunce zalazi, a potražnja za električnom energijom ostaje visoka ili nastavlja rasti.

Iako će daljnje dubinske analize dati detaljnije uvide, najniže cijene dosljedno su zabilježene u Grčkoj i Bugarskoj – dvjema zemljama s najvećim solarnim i baterijskim kapacitetima. Grčka se može pohvaliti s 9 GW solarne energije i 1 GW sustava za pohranu energije u baterijama (BESS), dok Bugarska ima 6 GW solarne energije i 3,7 GW baterijskih sustava - što je svjetski broj 1 po udjelu BESS-a.

Međutim, cijene su porasle zbog ozbiljne neravnoteže ponude i potražnje: proizvodnja energije naglo je pala baš kada je potrošnja porasla.

Niska razina vode na Dunavu prisilila je mađarsku nuklearnu elektranu Paks da smanji proizvodnju za 90%, rumunjsku Cernavodă da smanji proizvodnju za 50%, a slovensko Krško da smanji kapacitet za 20%. S obzirom na to da se ne očekuje porast vodostaja rijeke u skorije vrijeme i da visoke temperature i dalje traju, daljnja smanjenja proizvodnje ostaju izrazita mogućnost.

Hidroelektrane također imaju poteškoća. U Srbiji hidroelektrana Đerdap 1 radi na samo 20% svoje normalne proizvodnje, dok Đerdap 2 proizvodi 30%. Uz to, crnogorska termoelektrana Pljevlja bila je izvan pogona nekoliko dana.

Na strani potražnje, potrošnja električne energije u cijeloj regiji porasla je između 5% i 20%.

Slovenija

Nuklearna elektrana Krško proizvodi 35-38% električne energije u Sloveniji i pokriva otprilike 35% njezine ukupne potrošnje. Prije nekoliko dana, visoke temperature vode u rijeci Savi prisilile su elektranu da smanji proizvodnju, jer propisi o zaštiti okoliša zabranjuju toplinsko ispuštanje koje bi povisilo temperaturu rijeke iznad utvrđenih sigurnosnih pragova.

Hrvatska

Smanjenje proizvodnje u Krškom utjecalo je i na Hrvatsku, koja dobiva polovicu proizvodnje električne energije elektrane - količinu koja pokriva 15-20% energetskih potreba zemlje.

Rumunjska

Rumunjska je pribjegla nekonvencionalnim mjerama kako bi nuklearna elektrana Cernavodă ostala u pogonu, uključujući potapanje teglenica kako bi se podigla razina vode u Dunavu. Elektrana čini otprilike petinu ukupne proizvodnje električne energije u zemlji i pokriva ekvivalentan udio ukupne potražnje.

Srbija

Električna energija u Srbiji bila je najskuplja između 19:00 i 19:30, s najvećim brojem cjenovnih vrhova na burzi SEEPEX zabilježenih 3. kolovoza.

Mađarska

Ne mogavši crpiti dovoljno rashladne vode iz Dunava, nuklearna elektrana Paks smanjila je svoj kapacitet od 2000 MW na približno 230 MW. U normalnim uvjetima, postrojenje opskrbljuje 45-50% ukupne proizvodnje električne energije u Mađarskoj, pokrivajući oko trećinu nacionalne potražnje.

Bugarska

Unatoč tome što se nalazi na Dunavu, nuklearna elektrana Kozloduy nije imala prekida u radu zahvaljujući o njegovom tehničkom dizajnu, koji mu omogućuje osiguranje dovoljno rashladne vode čak i tijekom niskih vodostaja rijeka.

Grčka

Uz Bugarsku, Grčka je doživjela najveće skokove cijena 5. kolovoza, dok su sve ostale analizirane burze dosegle vrhunac 3. ili 4. kolovoza.